Na konferenciji za novinare Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS), Pčelarskog saveza Slovenije (ČZS), Saveza slovenske seoske mladeži (ZSPM) i Slovenskih željeznica (SŽ), održanoj prošloga tjedna u Željezničkom muzeju u Ljubljani, predstavljene su zajedničke aktivnosti u sklopu ovogodišnje promotivne akcije „Lokalna hrana u vlakovima”.
U sklopu akcije „Lokalna hrana u vlakovima”, koja se ove godine održava od 16. do 19. studenoga, ekipe pčelara, poljoprivrednika i poljoprivrednih savjetnika ponovno putuju vlakovima diljem Slovenije. Putnicima dijele med i jabuke te s njima razgovaraju o važnosti lokalno proizvedene hrane, prehrambene sigurnosti, održive poljoprivrede i zajedničkoj odgovornosti za očuvanje slovenskih ruralnih područja. Cilj akcije jest povećati prepoznatljivost slovenske hrane i istaknuti važnost ljudi koji je proizvode te svojim radom oblikuju slovenski kulturni krajolik.

- Slijeva nadesno: dr. Jože Podgoršek, predsjednik Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS); Jasna Cerar Hribar, voditeljica Službe za prodaju i marketing društva SŽ-Potniški promet; Ajda Podlesnik, predsjednica Saveza slovenske seoske mladeži (ZSPM) i Boštjan Noč, predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije (ČZS) © Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije (KGZS)
Slovenska hrana znači i živa i uređena ruralna područja
Predsjednik Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS), dr. Jože Podgoršek, istaknuo je da akcija „Lokalna hrana u vlakovima” već drugu godinu uspješno povezuje promicanje slovenske hrane i održive mobilnosti te potiče ljude na razmišljanje o važnosti domaće proizvodnje.
„Računamo na to da ćemo slovenske potrošače jabukom koju će dobiti u vlaku podsjetiti na važnost odabira slovenske hrane. Ne samo zbog kvalitete i zdravlja, nego i zato da očuvamo lijep, obrađen i živ slovenski krajolik”, naglasio je dr. Podgoršek.
Podsjetio je pritom da u Sloveniji djeluje više od 50 000 poljoprivrednih gospodarstava koja, osim proizvodnje hrane, znatno pridonose očuvanju naseljenih i uređenih ruralnih područja. Budući da su slovenska poljoprivredna gospodarstva mala, njihovo poslovanje potiče razvoj dopunskih djelatnosti. U Sloveniji su registrirane čak 133 vrste dopunskih djelatnosti kojima se bavi više od 5000 poljoprivrednih gospodarstava, koja ukupno imaju 23 300 registriranih dopunskih djelatnosti.
Pružanje usluga poljoprivrednom mehanizacijom, prerada hrane, pčelarstvo, seoski turizam i druge djelatnosti omogućuju obiteljima ostanak u ruralnim područjima, otvaranje radnih mjesta i obogaćivanje gastronomske ponude slovenskih regija.
„Održivost znači i to da ljudi koji stvaraju i održavaju kulturni krajolik mogu ekonomski održivo živjeti od svojeg rada te ostati dio živih ruralnih zajednica. Kada kupujemo slovensku hranu, ne podupiremo samo domaće proizvođače, nego i prehrambenu sigurnost države, razvoj ruralnih područja i očuvanje slovenskog krajolika za buduće generacije”, dodao je dr. Podgoršek.
Tijekom Tjedna slovenske hrane i akcije „Lokalna hrana u vlakovima” poljoprivredni savjetnici, poljoprivrednici i mladi iz ruralnih područja podijelit će putnicima u vlakovima više od 600 kilograma slovenskih jabuka.
Od medenog doručka do slovenske hrane na slovenskim stolovima
Predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije (ČZS) Boštjan Noč, kao glavni inicijator ovakvih promotivnih aktivnosti, istaknuo je da je medeni doručak u dječjim vrtićima tijekom gotovo dvadeset godina prerastao svoju prvotnu svrhu i postao važan nacionalni projekt za jačanje poštovanja prema lokalnoj hrani, slovenskim poljoprivrednicima, pčelarstvu i prehrambenoj sigurnosti.
„Tradicionalni slovenski doručak danas je mnogo više od doručka. Ako smo jednim doručkom uspjeli djeci približiti pčele, poštovanje prema hrani i vrijednost domaćih proizvoda, učinili smo nešto doista veliko”, naglasio je Noč te pozvao na odlučniju potporu domaćoj proizvodnji hrane.
„Od države očekujemo da već 2027. godine u svim javnim ustanovama, barem tijekom Tjedna slovenske hrane, na jelovnicima osigura slovensku hranu. Ne kao preporuku, nego kao jasnu obvezu”, dodao je. Ujedno je izrazio uvjerenje da javne ustanove moraju postati primjer u odabiru domaćih prehrambenih proizvoda jer time podupiru slovensku poljoprivredu, čuvaju ruralna područja i jačaju prehrambenu sigurnost države.
„Javne ustanove moraju postati primjer. Slovenska hrana mora dobiti svoje mjesto na slovenskim stolovima – od medenog doručka do slovenske hrane. To je put kojim moramo ne samo nastaviti, nego ga i unaprijediti”, zaključio je Boštjan Noč.
Potrošač ima pravo znati što kupuje
Predsjednica Saveza slovenske seoske mladeži Ajda Podlesnik istaknula je da budućnost slovenskih ruralnih područja ne ovisi samo o poljoprivrednicima i poljoprivrednicama, nego i o svakodnevnim odlukama potrošača.
„Mladi u ruralnim područjima trebaju okruženje u kojem će vidjeti perspektivu za život i rad, a važnu ulogu u tome imaju veća prepoznatljivost i poštovanje lokalno proizvedene hrane. Potrošač ima pravo znati što kupuje. Jasna i vjerodostojna oznaka slovenskog podrijetla nije samo podatak na ambalaži, nego jamstvo transparentnosti i poštenog odnosa prema kupcu”, naglasila je Podlesnik.
Posebno je istaknula ulogu žena u ruralnim područjima te povodom Međunarodne godine poljoprivrednica upozorila na njihov važan doprinos razvoju poljoprivrednih gospodarstava, očuvanju tradicije i povezivanju lokalnih zajednica.
„Ovoga tjedna slovenska hrana simbolično će putovati vlakom, no naš je cilj mnogo širi – da pronađe put do naših svakodnevnih odluka i naših stolova”, zaključila je Podlesnik.
Zajedničke zelene vrijednosti povezuju željeznice i proizvođače hrane
„Sa slovenskim poljoprivrednicima, proizvođačima hrane i pčelarima povezuju nas zajedničke zelene vrijednosti, ponajprije briga za prirodu i slovenska ruralna područja. Vjerujemo da je važan svaki, pa i najmanji postupak, poput odabira vlaka za svakodnevna putovanja na posao, u školu ili radi obavljanja drugih obveza”, izjavila je voditeljica Službe za prodaju i marketing društva SŽ-Potniški promet Jasna Cerar Hribar.
Istaknula je da je akcija „Lokalna hrana u vlakovima” već prošle godine naišla na iznimno pozitivan odaziv putnika. Također je navela da su vlakovi Slovenskih željeznica prošle godine prevezli gotovo 21 milijun putnika, a ove godine očekuju još veći broj.
„Drago nam je što je sve više Slovenaca svjesno važnosti mobilnosti koja je prihvatljivija za okoliš. Zajedno s putnicima stvaramo zeleniju budućnost, stoga ćemo i ubuduće nastojati da vlak bude privlačan i održiv izbor za svakodnevna putovanja”, rekla je Cerar Hribar.
Dodala je da akcija simbolično povezuje dvije važne održive odluke: odabir lokalno proizvedene hrane i korištenje javnog željezničkog prijevoza. Obje zajedno pridonose smanjenju opterećenja okoliša te jačanju lokalnog gospodarstva i ruralnih područja.
U ponedjeljak, 16. studenoga, putnicima na relaciji Kamnik – Ljubljana med i jabuke dijelili su predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije Boštjan Noč, predsjednik Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije dr. Jože Podgoršek, predsjednica Saveza slovenske seoske mladeži Ajda Podlesnik, direktor društva SŽ-Potniški promet Miha Butara te ministar poljoprivrede Janez Cigler Kralj.

- Tradicionalni slovenski doručak (Tradicionalni slovenski zajtrk) središnji je događaj Tjedna slovenske hrane. Ove godine obilježit će se u petak, 20. studenoga 2026., i to pod sloganom „Slovensko na stolu – počnimo s doručkom!“ („Slovensko na mizi – začnimo z zajtrkom!“).
Središnji događaj Tjedna slovenske hrane
Tradicionalni slovenski doručak (Tradicionalni slovenski zajtrk) središnji je događaj Tjedna slovenske hrane, koji se obilježava svakog trećeg tjedna u studenome. Ove godine održat će se u petak, 20. studenoga 2026., i to pod sloganom „Slovensko na stolu – počnimo s doručkom!“ („Slovensko na mizi – začnimo z zajtrkom!“).
Projektom se naglašava da je hrana koju proizvode i pripremaju ljudi na slovenskim poljoprivrednim gospodarstvima, u poljoprivrednim i prehrambenim poduzećima te zadrugama svježija i ukusnija. Cilj je upoznati djecu, mlade i širu javnost s važnošću doručka te značajem i prednostima lokalno proizvedenih prehrambenih proizvoda koji se uzgajaju ili prerađuju u Sloveniji. Ističe se i važnost poljoprivrede i pčelarstva za proizvodnju hrane te njihov utjecaj na okoliš. Važno je i podizanje svijesti mladih o zdravom načinu života, uključujući važnost kretanja i bavljenja sportskim aktivnostima.
Tradicionalni slovenski doručak sastoji se od pet osnovnih namirnica: mlijeka, maslaca, kruha, meda i jabuka ili drugog svježeg ili sušenog voća bez dodanog šećera. Kruh mora biti proizveden u Sloveniji, a sve ostale namirnice moraju biti uzgojene i prerađene u Republici Sloveniji.
Svaka slovenska odgojno-obrazovna ustanova koja sudjeluje u projektu ima pravo na povrat troškova nabave namirnica, koji se određuje množenjem paušalne naknade od 0,80 eura s brojem upisane djece, učenika i srednjoškolaca. Za utvrđivanje iznosa sredstava za povrat troškova uzima se u obzir broj djece i učenika upisanih u središnju evidenciju sudionika odgoja i obrazovanja na dan 30. rujna 2026.
Paušalna naknada namijenjena je isključivo nabavi namirnica za doručak koji se priprema na Dan slovenske hrane, 20. studenoga 2026. Doručak mora sadržavati sve navedene namirnice (mlijeko, maslac, kruh, med i jabuku ili drugo svježe ili sušeno voće bez dodanog šećera) te ne smije zamijeniti školsku užinu.
Pravo na isplatu naknade imaju dječji vrtići, osnovne škole te ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih s posebnim potrebama koje provode javno priznate odgojno-obrazovne programe i koje 20. studenoga 2026., tijekom Tjedna slovenske hrane, organiziraju doručak sa svim propisanim namirnicama.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.