2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bismo izbjegli najcrnji scenarij?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.

Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Posljednjih sedam godina najtoplije su u povijesti mjerenja. Razine stakleničkih plinova u porastu.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.

Rujan 2021. globalno jedan od četiri najtoplija rujna u povijesti

Anomalije prosječne rujanske temperature u Europi općenito su veće i promjenjivije u odnosu na ostatak svijeta. Tako je prema prosječnoj temperaturi, 0,2 °C nižoj od prosjeka za razdoblje 1991.-2020., ovogodišnji rujan bio najhladniji još od 2013. godine, a uslijedio je nakon relativno „hladnog“ kolovoza.

Mediteranska regija postaje žarište požara, a njihov intenzitet doseže nove rekorde

Iako velike i vrlo velike opasnosti od šumskog požara u području jugoistočne Europe nisu neobične za ovo doba godine, toplinski valovi predstavljaju savršenu podlogu za širenje požara u slučaju njihovog izbijanja. No, uz vruće i sušne uvjete, značajan je i ljudski utjecaj.

Otkrijte EuroVelo3, 5.300 km dugu biciklističku rutu od Norveške do Španjolske

Ako imate dovoljno kondicije i volje, možda se jednog dana odlučite na putovanje biciklističkom rutom EuroVelo 3. Na oko 5.300 km dugom putu od norveškog Trondheima do Santiaga de Compostele u Španjolskoj, moći ćete otkriti neke od najimpresivnijih katedrala na europskom kontinentu, uključujući one u Kölnu, Aachenu i Santiago de Composteli, ali i proći kroz mnoge lijepe gradove, uključujući Hamburg, Liège i Pariz.

Dijelovi južne Europe pržit će se na temperaturama od 40-45 °C

Čini se kako će posljednji dani srpnja i početak kolovoza Europi donijeti najintenzivniji ovoljetni toplinski val. U nekim područjima očekuju se temperature iznad 40 °C, moguće i do 45 °C tijekom nadolazećeg vikenda, što će značajno povećati opasnost od požara širom mediteranske regije i Balkanskog poluotoka, najavljuje Severe Weather Europe.

Drugi najtopliji lipanj u Europi i najtopliji ikad u Sjevernoj Americi

Prosječna europska temperatura za lipanj 2021. bila je 1,5 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020., a jedini lipanj koji je u Europi bio topliji od ovogodišnjeg dogodio se prije dvije godine. Istovremeno, na području Sjeverne Amerike oboreni su brojni temperaturni rekordi, zbog čega će se lipanj 2021. na tom kontinentu pamtiti kao najtopliji dosad.

U Europi je 2020. godina bila najtoplija u povijesti mjerenja

Prošla je godina na globalnoj razini bila jedna od tri najtoplije te šesta u nizu izuzetno toplih godina koja je ujedno obilježila kraj dosad najtoplijeg desetljeća. Prema najnovijim podacima, posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše su ikad zabilježene i to za 1,2 °C iznad prosjeka za razdoblje 1850.-1900., a koncentracije glavnih stakleničkih plinova (CO2 i CH4) nastavile su rasti te su dosegle najviše godišnje razine od 2003. godine od kada se provode satelitska promatranja.

Pa zar to nije divno? Ptice su povezane s razinama sreće!

Nedavna studija Njemačkog centra za integrativna istraživanja bioraznolikosti dokazuje da veća biološka raznolikost ptica ljudima donosi veću radost. Ovo otkriće ima još veću vrijednost zbog toga što su znanstvenici zaključili da je očuvanje ptica jednako važno za dobrobit ljudi kao i financijska sigurnost.